Skraćivanje radnog vremena ostavlja prostor za druge aktivnosti

Milan Petrović avatar

Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije, Bojan Stanić, izjavio je da postoji mogućnost da se u Crnoj Gori uvede sedmočasovno radno vreme. On smatra da bi takva odluka skraćenog radnog vremena omogućila ljudima da se bave kućnim poslovima, decom ili nekim dodatnim poslom koji doprinosi njihovim opštim prihodima.

Odluka o skraćenju radnog vremena ne zavisi samo od odluke nadležnih državnih institucija, već ju može doneti i sama kompanija u privatnom sektoru. Stanić navodi da to ne mora biti rešeno dekretom i da kompanije same mogu da odrede da rade i tri dana, uz poštovanje svih obaveza prema državi u smislu poreza.

Smanjenje radnog vremena i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena je tema koja se sve više istražuje u svetu, jer se smatra da takav radni režim može imati pozitivne efekte na produktivnost, zadovoljstvo zaposlenih i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Osim toga, taj model rada može doprineti i smanjenju stresa, poboljšanju mentalnog zdravlja i povećanju efikasnosti rada.

Istraživanja su pokazala da radnici koji rade manje sati dnevno, ali su fokusirani i produktivni tokom tog vremena, mogu postići iste rezultate kao i oni koji rade duže, ali sa manje efikasnosti. Takođe, sedmočasovno radno vreme može doprineti većoj fleksibilnosti zaposlenih i omogućiti im da bolje organizuju svoje obaveze van posla.

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena može imati i pozitivan uticaj na ekonomiju, jer se smatra da bi manje radno vreme moglo povećati broj zaposlenih i smanjiti nezaposlenost. Takođe, produktivniji i zadovoljniji radnici mogu doprineti većoj efikasnosti preduzeća i povećanju profita.

Srbija se trenutno suočava sa izazovima u oblasti zapošljavanja i ekonomije, pa bi uvođenje sedmočasovnog radnog vremena moglo biti korisno rešenje za povećanje produktivnosti i unapređenje rada preduzeća. Međutim, odluka o smanjenju radnog vremena mora biti temeljito razmotrena i doneta u skladu sa potrebama i mogućnostima svakog sektora i kompanije.

Trenutno, u svetu postoji različite modele radnog vremena, od tradicionalnih osmočasovnih radnih dana do fleksibilnijih režima rada, poput četvorodnevnog radne nedelje ili rad od kuće. Mnoge kompanije su već uvele nove načine organizacije rada koji podstiču produktivnost, motivaciju zaposlenih i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena u Crnoj Gori moglo bi biti korak ka modernizaciji poslovnih praksi i prilagođavanju novim izazovima savremenog tržišta rada. Važno je da se ova tema pažljivo razmotri i da se sprovede uz saradnju sa svim relevantnim akterima, kako bi se postigao najbolji mogući rezultat za zaposlene, kompanije i celokupnu ekonomiju.

Ukidanje rada na subotu i nedelju još je jedan korak ka modernizaciji i prilagođavanju evropskim standardima, koji bi mogao doneti brojne beneficije za zaposlene, poslodavce i društvo u celini. Smanjenje radnog vremena i uvođenje novih modela rada mogu biti ključni za unapređenje srpske ekonomije i stvaranje boljih uslova za sve njene građane.

Konačno, sedmočasovno radno vreme može biti značajan korak ka stvaranju zdravije, produktivnije i balansiranije radne sredine, u kojoj će zaposleni imati više vremena za sebe, svoje porodice i druge aktivnosti koje su im važne. Odluka o smanjenju radnog vremena mora biti doneta pažljivo i promišljeno, uz uvažavanje svih relevantnih faktora i interesa svih učesnika u procesu rada.

Milan Petrović avatar