Donald Trump, kao ponovno izabrani predsjednik SAD, nastavit će s politikom koja favorizira fosilna goriva, što može dovesti do stabilizacije cijena nafte i plina, ali i povećane potražnje na globalnom tržištu. Prema riječima stručnjaka za energetiku Jelice Putniković, Trumpova administracija će nastaviti s povećanjem izvoza nafte i plina, što je u interesu američkog gospodarstva i globalnog tržišta.

Nakon ponovnog izbora Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, globalno tržište energije, posebno nafta i plin, moglo bi doživjeti značajne promjene.

Osnivačica portala Energija Balkana Jelica Putniković tvrdi da je Trump poznat po svojoj podršci tradicionalnim izvorima energije, posebno fosilnim gorivima.

„Trumpova politika, koja favorizira naftne kompanije i fosilna goriva, mogla bi dovesti do stabilizacije cijena nafte, ali i potaknuti izvoz američke nafte i plina. Tijekom njegovog prethodnog mandata, SAD su postale jedan od vodećih izvoznika nafte, a ova strategija će vjerojatno biti nastavljena i u narednom periodu“, kaže Putniković.

Naglašava da su cijene nafte već pokazale određeni rast od trenutka kada je Trump ponovno izabran. U Americi, cijena barela nafte iznosi 72 dolara, dok je u Europi ova cijena 75 ili 76 dolara po barelu.

„Trumpova administracija će nastojati da cijene nafte ostanu povoljne za američke potrošače, ali i da potakne veći izvoz, što je u interesu ekonomije SAD“, navodi sagovornica Jutarnjeg programa RTS.

Tramp i globalno tržište energije

Jelica Putniković naglašava da Trumpova politika u oblasti energije, koja se oslanja na povećanu eksploataciju fosilnih goriva, može imati dubok uticaj na globalnu ponudu i potražnju za naftnim i plinskim resursima.

„Američki predsjednik također najavljuje moguće sankcije protiv Kine, koja je veliki potrošač energenata. Ovaj potez mogao bi dodatno uzdrmati globalno tržište“, smatra Putniković.

Naglašava i da će se tržište nafte, uprkos ovim oscilacijama, prilagoditi.

„Povećanje proizvodnje nafte i prirodnog gasa, posebno iz Rusije, i od drugih proizvođača, može pomoći u održavanju stabilnosti tržišta“, navodi sagovornica.

Urednica Energije Balkana ukazuje da je Tramp tokom svog prvog mandata već uveo niz mjera koje su išle u prilog tradicionalnim energetskim sektorima, poput nafte i plina.

„On je izašao iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i oporavio je naftnu industriju svojim odlukama poput dozvole za izgradnju naftovoda od Kanade do Meksičkog zaliva. Takvi potezi su pružili podršku naftnim i plinskim kompanijama, ali su također doveli do kritika o ugrožavanju životne sredine“, zaključuje Putniković.

Smatra da se Trampova energetska politika oslanja na interese velikog kapitala, koji ima veliki ekonomski značaj za Ameriku, iako je, kako kaže, kontroverzan iz ekološkog ugla.