Neandertalci su bili stari preci ljudi koji su živjeli prije više od 40.000 godina u Evropi. Njihova DNK je naslijeđena od strane savremenih ljudi, što je dovelo do promjena u nekim karakteristikama koje su povezane sa dnevnim svjetlom. Naime, istraživanje genoma 100.000 Britanaca koji su naslijedili DNK od neandertalaca je pokazalo da su neki od tih ljudi skloniji bezvoljnosti, usamljenosti, da kasno odlaze na spavanje i puše.

Naučnici Instituta Max Planck u njemačkom gradu Leipzig su otkrili da je međusobno ukrštanje neandertalaca s ljudskom rasom uticalo na boju kože i kose ljudi. Međutim, ti uticaji nisu bili jednoznačni, već su se razlikovali. Koautor studije, Michael Dannemann, istakao je da su neandertalci već bili dobro prilagođeni na manje dnevne svjetlosti u Evropi kada je savremeni čovjek prvi put došao na Stari kontinent prije otprilike 50.000 godina.

Istraživanje je objavljeno u časopisu „American Journal of Human Genetics“ i ukazuje na to da neandertalci mogu biti zaslužni za neke osobine ljudi povezane sa dnevnom svjetlošću, poput raspoloženja i redovnog spavanja. Ova studija pruža nova saznanja o genetskim uticajima neandertalaca na savremene ljude i otvara nova pitanja o evoluciji ljudske rase.

Naučnici su također istraživali uticaj neandertalaca na različite gene koji su povezani sa biološkim funkcijama ljudskog tijela, poput imunološkog sistema i metabolizma. Neki od tih gena mogu biti odgovorni za povećanu osjetljivost na određene bolesti ili za bolje prilagođavanje na određene uslove okoline.

Neandertalci su bili divlji ljudi koji su živjeli u pećinama i lovili divlje životinje za hranu. Njihova genetska raznolikost je doprinijela evoluciji ljudske vrste i stvorila osnovu za današnje populacije ljudi. Iako su neandertalci izumrli prije više hiljada godina, njihov genetski uticaj i dalje živi u savremenom čovjeku.

Studija genoma Britanaca naslijeđenog od neandertalaca je samo jedan od primjera kako se nauka bavi proučavanjem evolucije i genetike ljudi. Ova istraživanja su važna za razumijevanje kako su se razvijale različite karakteristike i osobine ljudi kroz vijekove i kako su se prilagođavali različitim okolnostima.

Naučnici se nadaju da će dalja istraživanja genoma ljudi i neandertalaca pružiti nova saznanja o evoluciji Homo sapiensa i otkriti nove genetske uticaje koji su oblikovali savremene ljude. Genetska istraživanja otvaraju nova pitanja o poreklu ljudi, o međusobnim vezama i razlikama između različitih populacija i o tome kako su se događali genetski transferi i mutacije tokom vremena.

Napredak u tehnologiji i sve veće mogućnosti analize genoma omogućavaju naučnicima da dublje istražuju genetske veze između različitih populacija i da pronađu nove informacije o evoluciji ljudi. Ovaj rad je važan ne samo za naučnu zajednicu, već i za širu javnost jer omogućava bolje razumijevanje svojevrsnog nasleđa koje nosimo od naših dalekih predaka.

U zaključku, istraživanje genoma 100.000 Britanaca koji su naslijedili DNK od neandertalaca pruža nove uvide u genetske uticaje neandertalaca na savremene ljude. Njihov uticaj se može vidjeti u različitim karakteristikama i osobinama ljudi, uključujući i one povezane sa dnevnom svjetlošću. Naučnici su otkrili da su neandertalci bili dobro prilagođeni na manje dnevne svjetlosti u Evropi, što je imalo uticaj na genetske promjene kod savremenih ljudi. Ovo istraživanje je važno za bolje razumijevanje evolucije ljudske rase i za otkrivanje novih genetskih informacija koje su oblikovale savremene ljude.